SARAJEVO • Ovogodišnji 27. susret osiguravača i reosiguravača Sarajevo (SorS) okupio je više od 170 predstavnika osiguravajućih i reosiguravajućih društava iz zemalja regiona i sveta.
Jedna od glavnih tema ovogodišnjeg SorS-a su inovacije kao osnovna pretpostavka razvoja tržišta osiguranja i reosiguranja, a danas je na otvaranju tradicionalnog SorS-a prezentovano stanje na tržištima osiguranja u zemljama regiona – BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji.
Generalni sekretar Udruženja osiguravajućih društava SorS-a i direktor Bosna RE Zlatan Filipović izjavio je da je BiH imala rast tržišta osiguranja od nekih pet do šest posto u prošloj godini i da je rast nastavljen i u prva četiri meseca ove godine.
– Polako rastemo, imamo malu osnovicu i naravno, ne možemo dostići nikakav značajniji iznos premije, a negde smo približno sada s premijom koju smo imali 80-ih godina prošlog veka, dodao je Filipović.
Ono što je karakteristično za BiH, kako jerekao Filipović, jeste da, za razliku od kretanja u svetu i regiji, mi nemamo konsolidaciju tržišta, spajanja društava i nastanak većih, nego se beleži povećanje broja društava.
– Od jula će BiH imati 26 društava na tržištu, pošto je najavljeno osnivanje još dva. To nam daje prosečnu premiju od 22.900.000 KM po društvu. Može li jedno društvo za osiguranje s takvom prosečnom premijom zaista opstati dugoročno?, zapitao je Filipović.
Nesumnjivo je, kako je dodao, da ćemo s tim brojem društava na tržištu imati veliku borbu i veliku konkurenciju.
– Ukoliko bonus-malus sistem (utvrđivanje visine premije osiguranja od autoodgovornosti određenog vozila primenom odgovarajućeg premijskog stepena) koji je u poboljšanom režimu bio od 1. maja prošle godine ostane ovakav kakav jeste, to će doneti određene napretke, odnosno u nekom trenutku će se ta premija autoodgovornosti stabilizovati nakon ovog rasta. Oko sedam posto premija autoodgovornosti je porasla zahvaljujući efektima bolje primene bonus-malus sistema, kazao je Filipović.
Podsetio je da se radi na akcionom planu za smanjenje broja neosiguranih vozila i ako to ostavi uspeh i uz povećanje premije, otvara se mogućnost sklapanja multilateralnih ugovora s određenim zemljama iz regije, gde se onda neće tražiti zelena karta na prelasku granice, već će registarska tablica automobila biti dovoljan dokaz postojanja osiguranja na tom vozilu. Takođe, to je nešto što nam je obaveza da napravimo na putu ka Evropskoj uniji.
U Srbiji je, po rečima Mirka Petrovića iz društva
Dunav osiguranje, prethodna godina bila obelržena prilagođavanjem novom Zakonu o osiguranju, koji je u fokus stavio klijente, odnosno osiguranike i njihovu zaštitu i u pogledu informacija i uslova osiguranja i svih prava koje imaju.
– Uvedene su rigorozne procedure u pogledu predugovornog obaveštavanja klijenata o svim detaljima svakog proizvoda koji moraju da prihvate, o kojima mora biti upoznat pre nego što uopšte dođe do same ponude. Takođe, Narodna banka Srbije kao regulator je pooštrila kriterijume u odnosu na klijente, njihova prava i obaveze i mislim da je to značajan pomak u ovoj industriji, dodao je Petrović.
Petrović je dodao da se osim toga u Srbiji priprema promena regulatornog okvira u vezi sa zakonom obaveznog osiguranja autoodgovornosti.
Tržište Crne Gore je stabilno, kazao je Matjaž Božić iz
Lovćen osiguranja dodajući da beleži rast oko šest posto. Tržište je malo, ima 11 osiguravajućih društava i ukupna premija je oko 77 miliona eura. U budućnosti treba da se nađu neki novi kanali, novi načini prodaje da se približe klijentima.
– Izazovi u budućnosti su da nam 1. augusta 2017. godine dolazi liberalizacija autoodgovornosti, pa će i na ovoj konferenciji razgovarati o iskustvima drugih zemalja, dodao je Božić.
Govoreći o makedonskom tržištu osiguranja Vladimir Toševski, direktor društva
Osiguritelna polisa Skoplje, naveo je da je prošle godine ostvaren rast oko 8,5 posto koji je nastavljen i u prvom kvartalu ove godine uz stopu od 5,3 posto napominjući da tržište nije puno razvijeno. Dodao je da od početka 2016. imaju novi sistem kod zakonskih osiguranja autoodgovornosti, a od novina izdvojio i subvencioniranje poljoprivrednih osiguranja gde država daje 60 posto subvencije na površine do deset hektara.
U Makedoniji, po njegovim rečima, deluje 15 osiguravajućih društava, a što se tiče ukupne premije 89 posto se odnosi na neživotna osiguranja, a 11 posto na životna.
Tržište osiguranja u Sloveniji je prilično zrelo tržište, kazao je Uroš Ivanc iz
Zavarovalnice Triglav dodajući da su time i izazovi drugačiji.
Kazao je da će rast u Sloveniji u budućnosti dolaziti iz životnih osiguranja, te da ima prostora i kod penzija, a sve više se priča i o privatnom zdravstvenom osiguranju.
Napomenuo je da se sve više društava za osiguranja bave pitanjem kako poslovati u okolnostima niskih kamatanih stopa, jer će to puno uticati na industriju osiguranja u naredne tri godine.
Od država bivše Jugoslavije, kako je kazao Tomislav Malenica iz
Croatia osiguranja, Hrvatska je možda prošla najteži put što se tiče osiguranja.
– Sve ove države beleže rast premije osiguranja kroz duži period, a Hrvatska je jedina koja je, nažalost, zbog recesije od 2008. do 2014. imala negativne trendove, odnosno premija osiguranja je padala, kazao je Malenica.
Dodao je da se u 2015. beleži prvi rast tržišta od 1,9 posto, a u prvom kvartalu taj rast je iznosio 0,2 posto. Izjavio je da primarni rast dolazi iz životnih i zdravstvenih osiguranja. U Hrvatskoj deluje 27 društava i vrlo je konkurentna borba za svakog osiguranika.
Osim komparacije sektora osiguranja u zemljama nastalim na teritoriji bivše Jugoslavije, te pregleda osiguranja i reosiguranja u srednjoj i istočnoj Evropi, na SorS-u će biti reči o inovacijama u razvoju postojećih i novih usluga osiguranja, upravljanju i distribuciji osiguravajućih usluga u kontekstu primjene inovacija te inovacijama u primeni pravne regulative u osiguranju.
Drugog dan konferencije biće održana i dva okrugla stola o temama: „Uslovi obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti“ i „Reosiguranje profesionalnih odgovornosti“.
Izvor: www.oslobodjenje.ba
