logo

CEPEOS | Centar za informisanje, savete i unapređenje komunikacije između korisnika i pružalaca usluga osiguranja.

2024 © Centar za promociju i edukaciju u osiguranju

Svaki 4. na put ide bez polise zdravstvenog osiguranja

SRBIJA • Svaki četvrti turista iz Srbije koji kreće na odmor u inostranstvo ne kupuje polisu putnog zdravstvenog osiguranja, te ukoliko im se nešto desi mogu biti u ozbiljnom problemu, jer su troškovi lečenja veliki.

Poslednji primer je porodica Davidović, kojima je eksplodirala plinska boca tokom letovanja u Grčkoj, a za troškovi lečenja u bolnici u Solunu račun iznosi 15.000 evra.

 Putno osiguranje je jeftino, košta oko evro po danu.

Direktor Jute Aleksandar Seničić kaže da se od 2008. godine, kada su ukinute vize, beleži sve slabije interesovanje za putno zdravstveno osiguranja, što pravi ozbiljne probleme u realizacihji turističkih aranžmana.

Kako kaže situacija je ove godine nešto bolja od prethodnih, te oko 70 do 75 odsto turista koji letuju organizovano, preko turističkih agencija, kupuju i zdravstveno osiguranje. Poslednji slučaj pokazuje da je neophodno da kada krenete na put u inostranstvo imate polisu zdravstvenog osiguranja koju možete da aktivirate za zdravstvenu uslugu, kaže Seničić za Tanjug i napomnje da osiguravajuće kuće najčešće prodaju polisu koja pokriva do 30.000 evra troškova. Kaže, međutim, da ima putnika koji su uporni u tome da ne žele, iz ekonomskih ili nekih drugih razloga, da kupe putno zdravstveno osiguranje, iako im se predoče problemi sa kojima mogu da se suoče. Treba uticati na državu da u organizovanom turističkom prometu polisa zdravstvenog osiguranja postane obavezni deo turističkog putovanja i da na taj način predupredimo moguće probleme, smatra Seničić. Podseća da polisa zdravstvenog putnog osiguranja nije obavezna, veće turističke agencije insistiraju da ih putnici plate, ali ne mogu da nateraju one koji to ne žele, jer to je dodatna usluga koja se dodatno plaća. Putno osiguranje je jeftino, košta oko evro po danu. Još je jeftinije ukoliko se uzima porodična polisa, ona se može dobiti za 22 ili 23 evra, pojašnjava Seničić. Zoran Chirić iz Udruženja osiguravača Srbije kaže da građani odbijaju da plate zdravstveno osigranje ili zato što im je to skupo ili jednostavno zato što su uvereni da im ona ne treba, uz najčešće objašnjenje: „neće to njima da se desi„. To je pogrešan stav, jer svakom od nas može da se desi da ugane zglob, da zaboli zub… zdravstvena usluga je skupa, a sa polisom mogu sve da pokriju, pojašnjava on. Šef odeljenja eksterne prodaje Dunav osiguranja Milena Milovanović kaže da su građani sve svesniji da je putno zdravstveno osiguranje potrebno. Dodaje i da su u Dunavu pre nekoliko godina napravili paket putnog zdravstvenog osiguranja gde mogu da se uključe dodatni rizici kao što su osiguranje turističkog aranžma i osiguranje prtljaga. Pojašnjava da osiguranje za pojedinca za Evropu i zemlje šengena košta evro po dana, a za porodicu 2,3 evra dnevno. Polisa putnog, zdravstvenog osiguranja pokriva iznenadnu bolest ili povrede, zatim troškove prevoza do ambulante, lečenje, kao i troškove povratka u Srbiju, ukoliko je potrebno. Troškove lečenja za građane koji imaju overenu zdravstvenu knjižicu može da snosi Republički fond za zdravstveno osiguranje, pod uslovom da putnici pribave pre odlaska na put odgovarajući obrazac. Za zemlje sa kojima RFZO ima zaključen sporazum o socijlnom osiguranju, a to je 19 država, potrebno je pre polaska na put pribaviti dvojezični obrazac (osim za Poljsku i Veliku Britaniju, gde je potrebna samo zdravstvena knjižica i pasoš). Drugi obrazac je za zemlje sa kojima Srbija nema potpisan sporazum o socijalnom osiguranju, kao što je Grčka, i tu treba pribaviti potvrdu o korištenju zdravstvene zaštite u inostranstvu. Za izdavanje obrazaca neophodno je mišljenje izabranog lekara o zdravstvenom stanju u poslednjih 12 meseci, da se osiguranik ne nalazi u stanju koje bi zahtevalo duže lečenje po dolasku u inostranstvo, pojasnila je za Tanjug direktorka RFZO Verica Lazić. Mišljenje izabranog lekara predaje se lekarskoj komisiji RFZO, a nadležna filijala izdaje dvojezični obrazac ili potvrdu o korištenju zdravstvene zaštite u inostranstvu koji važe 90 dana. Lazić je apelovala na sve osiguranike RFZO da obezbede odgovarajući obrazac pre polaska na put, jer ukoliko to nemaju zdravstveni fond nema zakonski osnov da plati troškove lečenja u inostranstvu. Obrasci koje izdaje RFZO su besplatni, a od početka godine RFZO je izdao 21.202 dvojezična obrasca i 2.746 potvrda o korištenju zdravstvene zaštite u inostranstvu. Ove godine preko turističkih agencija u inostranstvu će letovati oko 700.000 srpskih turista, najčešće u Grčkoj i još oko 250.000 u sopstvenom aranžmanu. Izvor: Novosti.rs
VESTI iz osiguranja   |  Budite u toku…